Međunarodni ugovor koji je na globalnoj razini utjecao na promjenu društvenog pa i pravnog shvaćanja osoba s invaliditetom je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom iz 2006. godine. Konvencija je donesena na razini Ujedinjenih naroda 13. prosinca 2006. godine, a otvorena za potpise 30. ožujka 2007. godine dok je stupila na snagu 3. svibnja 2008. godine. Konvencija je međunarodni ugovor koji je prvog dana potpisalo najviše država i prvi je globalni međunarodni ugovor koji je bio otvoren za potpis i regionalnim organizacijama, pa ga je potpisala i Europska unija. Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju već 2007. godine.

Predmet Konvencije nisu pojedina nova ljudska prava koja već ne postoje u drugim međunarodnim dokumentima, nego Konvencija pojašnjava koje su obveze država s obzirom na postojeća prava za koja je uočeno da se učestalo krše ili uskraćuju osobama s invaliditetom.

Svrha Konvencije je promicanje, zaštita i osiguravanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje poštivanja njihovog urođenog dostojanstva.

Opća načela Konvencije su

1) poštivanje urođenog dostojanstva,

2) poštivanje osobne autonomije – uključujući slobodu osobnog izbora i neovisnost osoba,

3) nediskriminacija,

4) puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo,

5) poštivanje razlika i prihvaćanje osoba s invaliditetom kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti,

6) jednakost mogućnosti,

7) pristupačnost,

8) jednakost između muškaraca i žena,

9) poštivanje razvojnih sposobnosti djece s teškoćama u razvoju i

10) poštivanje prava djece s teškoćama u razvoju na očuvanje vlastita identiteta.

Navedena načela trebaju služiti kao smjernice u tumačenju i provedbi Konvencije.

Što je udomiteljstvo?

Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji.

Udomitelj je predstavnik udomiteljske obitelji ili samac koji pruža usluge skrbi udomljenom korisniku, na čije se ime daje dozvola za obavljanje udomiteljstva i koji sklapa udomiteljski ugovor, u skladu s Zakonom o udomiteljstvu (N.N. br.50/11 i 78/12).


Tko može postati udomitelj djece?

Udomitelj može biti svaka odrasla osoba koja zadovoljava osnovne uvjete propisane Zakonom o udomiteljstvu:

  • mora biti hrvatski državljanin
  • biti punoljetan
  • imati prebivalište u RH
  • imati poslovnu i zdravstvenu sposobnost
  • imati završenu najmanje OŠ
  • imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba
  • imati propisane stambene i materijalne uvjete za obavljanje udomiteljstva

Najvažniji je uvjet za udomitelje da vole djecu i da su spremni podijeliti svoje vrijeme, energiju i toplinu s onima kojima to nedostaje!

Što radi udomitelj/ica djece?

Udomitelj i udomiteljska obitelj pružaju djetetu koje im je upućeno na smještaj usluge prihvata, stanovanja, prehrane, nabave odjeće i obuće, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju i njegu, čuvanja, odgoja, organiziranja slobodnog vremena, prijevoza te druge usluge ovisno o potrebama djeteta.

Sva važnija pitanja oko brige i odgoja udomljenog djeteta udomitelj/ica mora uređivati sporazumno s njegovim roditeljima, skrbnikom ili CZSS.

Kako postati udomitelj/ica?

Svaka osoba koja se želi baviti udomiteljstvom podnosi zahtjev za davanje dozvole za obavljanje udomiteljstva CZSS prema mjestu prebivališta. Zatim Tim za udomiteljstvo daje stručnu ocjenu o ispunjavanju propisanih uvjeta. Udomitelji tada imaju obavezu proći osposobljavanje, nakon kojeg dobivaju dozvolu za obavljanje udomiteljstva. Vjerujemo da razumijete koliko je važno temeljito provjeriti hoće li dijete doista biti smješteno u dobru i pouzdanu zamjensku obitelj. Jer djetetu koje je već iznevjereno od strane svojih nabližnjih najmanje od svega treba još jedno loše iskustvo! 

Udomitelji bi trebali:

  • Biti osobe koje su spremne preuzeti značajnu ulogu u životu djeteta, kroz kraće ili dulje razdoblje
  • Moći uvažavati emocije djeteta prema njegovoj primarnoj obitelji i pomoći mu da održi kontakte s rodbinom
  • Poštivati djetetovo podrijetlo, kulturu i svaku drugu moguću posebnost
  • Aktivno i timski surađivati s djetetovim skrbnikom, socijalnim radnikom i drugim stručnjacima u praćenju napretka djeteta i donošenju važnih odluka veznih za dijete

„Dijete uvijek može odraslog naučiti trima stvarima: da bude veseo bez razloga, da bude uvijek nečim zabavljen i da se zna svom snagom zauzeti za ono što želi.”

Coelho

Razmišljate o tome da postanete udomitelj/ica djece?

Želite pružiti brigu, pažnju i siguran topli dom dječaku ili djevojčici koji ne mogu odrastati uz svoje biološke roditelje?

Strpljiva ste, zrela, stabilna i emocionalno topla osoba? Hrabri ste, svjesni mogućih izazova i imate volje učiti, educirati se i nositi s lijepim i onim manje lijepim aspektima brige o djetetu?

Ako je Vaš odgovor na ova pitanja potvrdan, onda je udomiteljstvo nešto o čemu biste mogli ozbiljno razlisliti!

Što učiniti?

Prije svega, javite se nadležnom Centru za socijalnu skrb, gdje će Vam stručna osoba pružiti ključne informacije. Nakon toga, ako se odlučite postati udomiteljem pružit će Vam stručnu procjenu, a odabranim udomiteljima program edukacije.

Pročitajte više o tome na:

www.udomiteljstvozadjecu.hr --> (Pod „Korisne informacije”)  

Ukoliko imate neka dodatna pitanja ili ste neodlučni, obratite nam se telefonom na broj 032/832-160 ili 032/831-328 (Olgica Baotić, soc. radnica) ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.!

 


Centar za socijalnu skrb Županja

Dr. Franje Račkog 30c

32270 Županja


 

MIT:Žrtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana žena je "to tražila".
Činjenica:Zlostavljač uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje postupke.

MIT:Nasilje u obitelji i među bračnim partnerima je njihova privatna stvar.
Činjenica:Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem.

MIT:Žene su nasilne kao i muškarci.
Činjenica:Muškarci su značajno češće počinitelji nasilja u obitelji.

MIT:Alkohol i zlouporaba opojnih droga stvarni su uzroci nasilja u obitelji.
Činjenica:Općenito govoreći, alkohol i opojne droge nisu uzroci nasilnog ponašanja.

MIT:Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoći.
Činjenica:Muškarci mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.

MIT:Bračne tučnjave nisu ozbiljne. To se događa u svakom braku.
Činjenica: Bračne tučnjave su ozbiljne i zahtijevaju pozornost društva.

MIT:Djeca trebaju oca, iako je nasilan prema njihovoj majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom.
Činjenica:Odrastanjem u takvoj obitelji djeca uče biti nasilna.

(MUP RH; http://www.mup.hr/1132.aspx)

 


Prema podacima UN-a više od 100 milijuna djece nema trenutno nikakav pristup školi!

150 milijuna djece napustilo je osnovnu školu!

77 milijuna djece ne može ići u škole jer nema sredstava!

U posebno nepovoljnom položaju su ekstremno siromašni, siročad oboljela od AIDS-a ili čiji su roditelji umrli od AIDS-a i djeca s invalidnošću

Manjak obrazovanja = nema posla > zatvoren krug siromaštva

 

Prema Global Fund For Children

  • 1 od 5 djece (120-125 milijuna djece) ne ide u osnovnu školu
  • 1 od 5 djece neće završiti više od četiri razreda osnovne škole

Utječe na cijelu naciju!

U nekim dijelovima Indije zbog teških vremenskih uvjeta, djeca duže od 7 mjeseci svake godine ne mogu ići u školu već ostaju kod kuće.

Spol također utječe na smanjivanje mogućnosti obrazovanja:

  • veći je postotak dječaka od djevojčica u Nepalu, Indiji; Togu, Turskoj, Jemenu (20% razlike)
  • djevojčice se obeshrabruje da idu u školu (tradicija i vjera)

Što omogućava obrazovanje

  • obrazovanje je od iznimne važnosti za borbu protiv siromaštva
  • obrazovanje omogućuje jačanje sposobnosti i povećava znanja za borbu za bolji život
  • obrazovanje povećava mogućnosti na tržištu rada
  • obrazovanje otvara mogućnosti i pristup izvorima koji su prije bili nedostupni
  • obrazovana društva su stabilnija i manje je mogućnosti za manipulacije od strane političkih centara
  • obrazovane žene i djevojke ulaze u najviše vraćena sredstva od svih razvojnih ulaganja
  • obrazovanje doprinosi pojedincima, obiteljima i društvu općenito

 


 

 

Procjenjuje se da oko 211 miljuna djece između 5 i 14 godina radi diljem svijeta (ILO). Od toga 120 milijuna djece radi puno radno vrijeme da pomogne obiteljima.

Smatra se da su djeca na prisilnom radu kada su premladi za rad i premladi da donesu odluku o zapošljavanju.

Djeca su često prisiljena raditi radi otplaćivanja dugova obitelji (oteta djeca ili su ih roditelji prodali).

Djeca na prisilnom radu nemaju temeljna ljudska prava kao što su sloboda kretanja i izražavanja, fizički i psihički su zlostavljana, zaustavlja im se rast, emotivno su traumatizirana i u izolaciji te ne mogu otići/pobjeći iz takve situacije.

{youtube}qht5uRiOqfM{/youtube}

Rade bez plaće ili uz minimalnu plaću i bez kontrole financija. Rade iznad svojih fizičkih mogućnosti i ozbiljno uništavaju svoje zdravlje, sigurnost i razvoj.

 

Istaknuto

Program rada i razvoja Centra za socijalnu skrb Županja za 2022. god
„Nagrade za promicanje prava djeteta“ u 2021
Program rada i razvoja Centra za socijalnu skrb Županja za 2021. god
Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti

Crveni križ Županja Ministarstvo socijalne politike i mladih Pučka pravobraniteljica Pravobranitelj za djecu Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Pravobranitelj-ica za ravnopravnost spolova Hrvatska komora socijalnih radnika Ministarstvo unutrašnjih poslova

Hrvatski Crveni križ Hrvatski Caritas Vukovarsko-srijemska županija Grad Županja Udruga B.a.B.e Hrvatska udruga socijalnih radnika Udruga RODA Udruga Let